Nekropola žrtvama fašizma u Novom Travniku, tzv. spomenik “Smrike”, je arhitektonsko i socijalističko naslijeđe bivše Jugoslavije koje je 2012. godine proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Neobičan spomenik “Smrike” u beskrajno lijepom krajoliku Lašvanske doline u srednjoj Bosni u jeku pandemije koronavirusa bio je jedan od glavnih atrakcija, čemu smo posvjedočili na društvenim mrežama. Taj zanimljivi i beskrajno tužni spomenik zavrijedio je da mu se posvećuje više pažnje, čak i kada se sve granice otvore.
Sjećanje na stradale civile
Spomenik se nalazi na lokalitetu Smrike, na Čamića brdu, između Travnika i Novog Travnika i sačinjen je od dvanaest, konceptom istovjetnih skulptura raspoređenih u dva nepravilna lučna niza, stubišta sa terasama i zemljanog platoa.
Podignut je 1975. godine u znak sjećanja na žrtve fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu. Naime, na tom mjestu strijeljano je oko 700 civila srednje Bosne. Dvanaest kamenih kenotafa koji predstavljaju simboličan grob ili spomenik podignut u znak sjećanja na pokojnike čije se tijelo nalazi drugdje sa simboličnim ornamentima umjetnička je zamisao čuvenog beogradskog arhitekte Bogdana Bogdanovića, iz njegovog stvaralačkog ciklusa među dvadeset i jednim spomenikom koje je dizajnirao na prostoru bivše Jugoslavije i koji predstavlja neizostavan dio njegovog opusa.
Djelo jednog od najvećih graditelja regionalne arhitekture
Bogdan Bogdanović (1922-2010) jedan je od najpoznatijih i najuspješnijih graditelja memorijalne arhitekture u regiji jugoistočne Evrope koji u svojim djelima koristi univerzalnu simboliku elemenata sunca, planeta i mjeseca kreirajući spomenik koji postaje autentični element prostora.
U izvedbi Nekropole žrtvama fašizma u Novom Travniku pravljenih od kamena bihacita vidljiva su sva ta njegova umjetnička načela, gdje u apstraktnoj formi razaznajemo čuvare razrogačenih očiju koji motre s vrha brežuljka. Njihovo značenje pojašnjava i činjenica da su da su vojne osmatračnice uvijek smještene na uzvisini. Spomen ploča koja se nalazi na samom početku terasastog stubišta koje vodi do spomenika sačinjena je tako da podsjeća na stećak, a tekst na njemu je ispisan ćiriličnim i latiničnim pismom koji formom podsjeća na epigrafiku bosanskih stećaka. Dvanaest kamenih vojnika stražara zauvijek trebaju ostati na tom mjestu, širom otvorenih očiju. Oni su čuvari nedužnih, na straži sa zadatkom da spriječe stradanje.
Autor je inače koncept svojih spomenika objašnjavao shemom, pa je tako bilo i u primjeru Nekropole žrtvama fašizma:
Thema: Nekropola žrtvama fašizma, Travnik 1975.
Synthema: Planinski proplanak na domak staroga vezirskoga grada u centralnoj Bosni; kameni zmajevi široko otvorenih očiju, koji čuvaju i ovaj dio naše zemlje.
Mythologema: Dvanaest megalitskih ‘kamenova-stražara’ klesanih od bihacita; vječna straža uvijek budnih očiju i mjesto na kojem se djeca rado igraju.
Analogija: Teratomorfni oblici u kojima preovladava jedan od elemenata – široko otvorene oči!
Kako doći?
Kada iz Travnika krenete prema Novom Travniku na putu ćete ugledati putokaz “Lokalitet Smrike” koji vodi ka ovom mjestu. Od putokaza idete lijevo, a spomenik je udaljen nekih 400-500 metara, odnosno tri kilometra zračne linije od središta Novog Travnika.