Na nedavno održanoj konferenciji: Harmonizacijom do jačih efekata poticaja“, održanoj u okviru Dana ženskog poduzetništva u Sarajevu, jedan od učesnika bio je i Stjepan Dujo, načelnik Općine Novi Travnik. Ukazao je na izazove i mogućnosti lokalne zajednice kada je riječ o razvoju poduzetništva. U nastavku donosimo priču o njegovom životu i radu, kao i njegovu viziju Novog Travnika u budućnosti

U dolini rječice Grlonice, između planina Vilenice, Komara, Radovana i Vranice, smjestio se Novi Travnik. Rođen davne 1949. godine i razvijen na krilima jedinstva svojih građana i metalske industrije, bio je Jugoslavija u malom. Jednom je promijenio i ime, pa su ga 12 godina zvali Pucarevo. Bio je i grad mladosti, jedinstven po svojoj strukturi stanovništva, i poželjno mjesto za živjeti, neovisno o tome iz kojeg dijela bivše zemlje da ste dolazili. Ljudi su nukleus svakog vremena, pa i ovog. Njihove ideje, riječi i djela određuju kako će živjeti i kako će izgledati jedan grad. Najbolje o tome svjedoči Stjepan Dujo, načelnik Općine Novi Travnik. Jedan je od najmlađih načelnika u ovom dijelu BiH.

Ono čega ovom čovjeku koji rukovodi općinom, koja danas ima oko 25.000 stanovnika (prema podacima iz 2013. godine u Novom Travniku je živjelo 23.832 stanovnika), apsolutno ne nedostaje su energija i vizija kako grad treba izgledati. Novom Travniku želi vratiti stari sjaj, pretvoriti ga u moderni urbani centar i poželjno mjesto za investiranje kako inozemnih tako i domaćih kompanija.

Slogan kampanje "Novi Travnik - Mjesto za sve", u kojoj je naglasak bio na lokalnim temama, donijela mu je rezultat, te je izabran za načelnika. Bila je ovo njegova druga utrka za prvog čovjeka grada. Njome se, kaže danas s mnogo duha, oslobodio nadimka „zamalo načelnik“ koji ga je pratio do tada. Da biste ponovo ušli u izborni ring, treba mnogo hrabrosti i samopouzdanja, govori nam, ali prije svega odgovornosti da prihvatite svaki ishod. On je bio spreman.

„Načelnik sam godinu i po i kratak je to period za pravi prikaz stanja i za kazati da smo s nečim zadovoljni. Pokrenuli smo procese obogaćivanja društvenog i kulturnog života koji su nedostajali, jer Novi Travnik ima fenomenalnu infrastrukturu koja je ostala od prije. Opredijelili smo se za rekonstrukciju sportske dvorane, koja je nažalost 20 godina prokišnjavala, pri kraju smo obnove krova, u idućoj fazi će se raditi novi strop, a u budućnosti i grijanje. Iduće godine planiramo rekonstrukciju gradskog bazena koji ima olimpijske dimenzije, našeg doma kulture i drugih objekata neophodnih za funkcionalnost zajednice.Također, posljednju godinu, pripremamo dokumentaciju za apliciranje prema evropskim fondovima.

Naša glavna zadaća, da ne kažem sveta zadaća je stvaranje novih vrijednosti, kroz razvoj i ulaganje u naše poduzetničke zone. One su ključne, jer otvaraju vrata novih investicija i zapošljavanja ljudi. Nadležna ministarstva na višim razinama vlasti moraju biti prisutnija na prostoru, na način da se usaglasi model izgradnje poduzetničkih zona u Federaciji BiH. Svugdje u svijetu se one sustavno rade. Entitet, država i lokalna zajednica zajedno investiraju, jer interes je da se jedna poduzetnička zona izgradi u određenom roku, a ne da se gradi 20 godina. To je ono što je ključno za razvoj grada. Zato ću biti uporan, kada je riječ o djelovanju prema višim razinama vlasti, i već smo u tom smislu napravili određene korake, da u kontekstu Novog Travnika, poduzetničke zone stavimo u vrh djelovanja, jer ne mislim da je šest miliona KM u proračunu Federacije BiH dovoljno za razvoj poduzetništva. To mora biti puno više“, kaže Dujo na početku razgovora.

Novi Travnik smo posjetili u vrijeme obilježavanja Dana općine. Odvijale su se brojne sportske, kulturne i društvene manifestacije u kojima su stanovnici mogli uživati. Sportske igre mladih okupile su učenike svih škola ovog grada, čime se Novi Travnik priključio SIM gradovima regije za 2022. godinu.

Posebnu pažnju i medija i javnosti izazvao je teatarski performans kojeg je u realizaciji Studia Teatar izvelo 40-ak mladih glumaca iz četiri grada: Zenice, Busovače, Gornjeg Vakufa - Uskoplja i Novog Travnika. Onako kako to samo ona zna, mladost je poslala snažne poruke koje stanu u krupne riječi: ljubav, zajedništvo i život bez diskriminacije.

„Bio je jako lijep performans. Mnogo ljudi je došlo na gradski trg da gleda, skoro dva sata je trajao. Mladi trebaju biti uključeni u sve društvene procese, ono što oni prolaze, prolazimo i svi mi. Mi, koji pripadamo mlađim generacijama, vidimo na koji način se treba nositi sa problemima, sa podjelama, sa ograničenosti u glavama. U Novom Travniku žive radišni ljudi, dobri ljudi, problem koji muči Novi Travnik su nametnute teme. Pokušavam kroz razgovor sa svima, pokazati i dokazati koliko smo bogati u različitosti i koliko našu različitost trebamo uvažavati. Bogastvo nije u unificiranosti, i to moramo usađivati generacijama koje dolaze. Na tome se sistemski treba raditi. Uvijek ću ponavljati, i u tome se neću umoriti da onaj koji iskreno voli svoje, u toj mjeri treba poštovati drugog. Čovjek je čovjek“, govori Dujo.

Posebnu pažnju i medija i javnosti izazvao je teatarski performans kojeg je u realizaciji Studia Teatar izvelo 40-ak mladih glumaca iz četiri grada: Zenice, Busovače, Gornjeg Vakufa - Uskoplja i Novog Travnika. Onako kako to samo ona zna, mladost je poslala snažne poruke koje stanu u krupne riječi: ljubav, zajedništvo i život bez diskriminacije.

„Bio je jako lijep performans. Mnogo ljudi je došlo na gradski trg da gleda, skoro dva sata je trajao. Mladi trebaju biti uključeni u sve društvene procese, ono što oni prolaze, prolazimo i svi mi. Mi, koji pripadamo mlađim generacijama, vidimo na koji način se treba nositi sa problemima, sa podjelama, sa ograničenosti u glavama. U Novom Travniku žive radišni ljudi, dobri ljudi, problem koji muči Novi Travnik su nametnute teme. Pokušavam kroz razgovor sa svima, pokazati i dokazati koliko smo bogati u različitosti i koliko našu različitost trebamo uvažavati. Bogastvo nije u unificiranosti, i to moramo usađivati generacijama koje dolaze. Na tome se sistemski treba raditi. Uvijek ću ponavljati, i u tome se neću umoriti da onaj koji iskreno voli svoje, u toj mjeri treba poštovati drugog. Čovjek je čovjek“, govori Dujo.

„U svijetu su oni poznata poslovna praksa, i tako bi trebalo biti i u BiH. Kroz inkubatore se mladi ljudi prije svega educiraju o svojim pravima, obvezama i izvodi ih se iz sive zone“, kaže on.

Kada razgovarate s njim primijetite da ne koristi, u politici čest, populistički rječnik, niti kao načelnik daje obećanja koja ne može ispuniti. Ne krije da bi volio da je naša zemlja jednostavnije uređena, jer bi tada i administrativne procedure bile lakše svima koji pokreću posao.

„Neko ko želi ulagati u Novi Travnik nije suočen samo s administracijom Novog Travnika, već i sa administracijom različitih nivoa vlasti. Sve to usporava rad pa i smanjuje interes investitora koji su iskreno zainteresirani, pa i za ulaganja u Novi Travnik. Međutim, interes zaista postoji kako od stranih tako i od domaćih investitora, a jedna od zadnjih ponuda u nizu dolazi izvana i podrazumijeva potencijalnu, višemilijunsku investiciju i više od 1.000 radnih mjesta u okviru pet godina za koju ćemo se boriti svim snagama, te maksimalno ispuniti očekivanja koja su u našoj nadležnosti. No, krajnje je vrijeme da se država, odnosno više razine vlasti, ozbiljnije pozabave stvaranjem bolje političke atmosfere, financijske stabilnosti i sigurnijeg okruženja za investitore. Koliko god populistički zvučalo, ovo je bit cijele priče, bavljenja politikom i mene i svih onih koji vole ovu zemlju. Ukoliko bismo uspjeli pokrenuti ove započete procese, meni ne bi trebao više nijedan mandat kao čovjeku koji voli ovaj grad i ove ljude. Time bi se osigurao razvoj grada u svakom smislu, a bolji uvjeti života za građane podrazumijevat će i puno bolje međuljudske, političke odnose općenito" pojašnjava Dujo.

Osim što je centar metalne industrije, Novi Travnik obiluje plodnim tlom za organsku proizvodnju mlijeka, mesa, jagodičastog voća. Veliki broj investitora je prepoznao mogućnosti ovog dijela Lašvanske doline u sektoru tekstila, kože i obuće. Ali ono što ovaj kraj naročito čini posebnim, njegove su prirodne ljepote i kulturno-povijesno nasljeđe.

Od 14 nekropola sa stećcima, sedam je proglašeno nacionalnim spomenicima BiH. Samo na području Maculje, od Novog Travnika udaljenog tek 20 kilometara, ih ima 117 i na UNSCO-ovoj su listi zaštićenih spomenika.

Biti savremenik svijeta danas znači i povezivati se s drgima. U Novom Travniku to čine kroz projekt Stvaranje mreže prijatelja.

 „Do sada smo obnovili prijateljstvo sa Vrnjačkom Banjom u Srbiji, Velenjem u Sloveniji, ostvarili prijateljstvo sa Ulcinjem u Crnoj Gori, na Dan općine potpisali protokol o prijateljstvu i saradnji sa gradom Osijekom, sa općinom Klis, kao i sa svim drugim gradovima sa kojima ostvarujemo suradnju kako bi kreirali u budućnosti zajedničke projekte, kroz koje će se poduzetnici iz svih tih gradova okupiti na jednom mjestu, razmijeniti iskustvo, i eventualno plasirati svoje proizvode. Zašto privrednik iz Vrnjačke Banje u kojoj je nekolicina hotela ne bi uzeo vrata iz Novog Travnika? Naša mreža prijatelja postoji upravo zbog toga, da se ostvari komunikacija i veza i na gospodarskoj i kulturnoj, sportskoj i svakoj drugoj razini“, pojašnjava Dujo.

Iako mala sredina, vođenje Novog Travnika iziskuje jako puno vremena tako da Stjepan Dujo slobodnog vremena skoro da i nema. A ako ga i ima tu je telefon,  pozivi, jer načelnik je kriv i za puknutu cijev u gradu i sve ono što se dešava u globalnoj politici. Radne navike stjecao je mlad. U kući su ih bila trojica sinova, jedan brat je 1993. godine poginuo sa 19 godina, četiri mjeseca kasnije i drugi. Imao je 14 godina. Njemu je bilo osam. I danas se sjeća tog perioda svog djetinjstva, svakog detalja. Otac se vrlo brzo razbolio, preminuo je 2017. godine. Život je odredio da brzo odraste.

„Bez obzira na sve te okolnosti i sjećanje, ja nikada neću reći za djetinjstvo da je bilo nesretno jer sam ja kao dijete bio sretan, ne shvaćajući sve te životne gubitke tako strašnima, kako čovjek odrasta postaje svjestan životnih činjenica, gradi se. Snalaženje kroz život, radna navika, proizašli su i iz toga da sam od početka naučen da ne može ništa doći samo po sebi.

Zato ja uporno kroz razgovor s mladim ljudima pokušavam nametnuti razmišljanja da zaista ne postoji taj neko treći koji će doći i nešto promijeniti. Nego ćemo imati onoliko koliko se sami potrudimo, koliko sami u tome sudjelujemo. Kroz trajni dijalog sa mladim ljudima se može kreirati sretnije okruženje. Mi ovdje u Novom Travniku svi volimo Novi Travnik. Meni je Novi Travnik prvi i jedini, bez obzira gdje sam živio, studirao ili radio. A koliko volimo svoj grad pokazat ćemo koliko smo spremni da damo doprinos kvalitetnijem životu. Volio bih u budućnosti od Novog Travnika zaista kreirati mjesto za sve one koji svoj grad doživljavaju svojim mjestom pod suncem, da se ugodno osjećaju i da mu se s radošću vraćaju. Da prostor Novog Travnika sa kapacitetima koje ima što prije omogućimo da bude funkcionalan, da bude na korist.

To što će u nekoj mojoj biografiji pisati da sam bio načelnik mi je nebitno, puno mi je važnije da u sjećanju ljudi ostane da je nešto u mom mandatu ostvareno“, kaže Dujo na kraju razgovora.

Preuzeto sa poduzetna.ba